Search
en-USbs-Latn-BA
image

Zaštita i promoviranje različitosti

Categories: Cultural Diversity

SPOMENIK SREMSKI FRONT

SPOMENIK SREMSKI FRONT

Galerija Sava Šumanović

Ova čarobna galerija je dom  jednom od najvažnijih slikarskih nasljeđa 20. vijeka u Srbiji: pionir modernih trendova, Sava Šumanović, proveo je svoju mladost, ali i svoje posljednje dane u ovom divnom gradu u Vojvodini. U neposrednoj blizini galerije, u ulici koja danas nosi njegovo ime, se nalazi Spomen-kuća Save Sumanovića. Porodična kuća, koja je pod zaštitom Instituta za zaštitu kulturnih spomenika, kupljena je od strane općine od nasljednjika i otvorena je za posjetioce još od 1982. Slikar je proveo svoje djetinjstvo i zadnje godine svog života u toj kući. Ona čuva porodični namještaj i studio u kojem je stvarao svoja majstorska djela. Odveden je od svoje kuće 28. augusta 1942.

Današnja galerija -kuća i cjelokupni repertoar - je poklon slikareve majke. Jedna je od najcjenjenijih galerija postkubizma i kasnog konstruktivizma u današnjoj Srbiji. Osnovana je 1952. i sadrži ne samo 417 djela ovog extremno talentovanog umjetnika, nego i mnogo njegovog materijala za slikanje, kao i nedovršenih radova.  Neki od njegovih najpoznatijih radova su sami vrh moderne umjetnosti u Srbiji: "Doručak na travi", "Kupači" i "Pijana lađa". 

Prema izvještajima, 28. augusta 1942. Sava Šumanović bio je uhapšen i odveden u Sremsku Mitrovicu, zajedno sa 120 mještana, gdje su bili pogubljeni sa profašističkim saradnicima. Na taj način je okončan život jenog od najznačajnijih srpskih slikara.

Muzej naivne umjetnosti ILIJANUM

Još jedan mali skriveni muzej i umjetnička galerija, nazvan po lokalnim slikarem naivne umjetnosti, Iliji Bašičeviću - Bosilju (1895.-1972.) Ovaj slikar proveo je skoro čitav svoj život u Šidu, baveći se poljoprivredom i stočarstvom. Tokom Drugog svjetskog rata, živio jeu Beču sa svoja dva sina, gdje je se zarazio tuberkulozom. Nakon rata, porodica je ostavljena bez imanja. Gubitak imanja, kao i slabije zdravlje, vodili su ka stvaranju njegove prve slike - Sveti Kuzma i Damjan

Slikarev unikatan opus koji prevazilazi umjetničke koncepte "naivnog slikarstva" može se podijeliti u nekoliko većih tematskih cjelina: najbrojnije su slike sa motivima iz biblije (naročito Starog zavjeta i Oktrivenja), popraćeni ciklusom inspiriranim srpskim, narodnim, epskim pjesmama, mitovima i legendama. Ciklus ilijade, nazvan po umjetniku, a ne prema Homerovom epu, je umjetnikovo suočavanje sa ljudskom glupošću i licemjerju.  Ilija Bašičević je bio fasciniran likovima životinjskog svijeta u kojem su najbrojnije ptice, naročito pauni, ali i nestvarna bića sa ljudskim tijelima i životinjskim glavama i obratno. U kasnim godinama svog života bio je opsjednut letećim, astrološkim bićima.

Na trećem Trienijalu naivne umjetnosti u Bratislavi 1972., Ilija je posthumno nagrađen sa priznanjem internacionalog žirija za svoja dostignuća u polju naivne umjetnosti.

Također smo pronašli da je Raw vision magacin, inače pobjednik UNESCO nagrade za najbolji svjetski magacin posvećen umjetnosti, uključio Iliju Bašičevića Bosilja u 50 vodećih umjetnika takozvanog OUTSIDE ART-a.

Samostan Privina Glava u Nacionalnom parku Fruška Gora

Ova unikatna i pripitomljena planina vojvođanske regije doslovno se izdiže iz nizije. Blagi nagibi, šume, poznati vinogradi i voćnjaci su samo neki od prirodnih blaga. Ovo je mjesto gdje raste najveća lipova šuma u Europe, a park sadrži i rijetke gljive, orhideje, ptice i divljač. Padine Fruške gore su zasađene vinovom lozom još od rimskog vremena. Ova tradicija je očuvana, kako bi lokalana vina danas bila cijenjen nacionalni brend. Prostrani voćnjaci breskvi, marelica i jabuka su još jedan dio krajolika fruškogorskih padina.

Iz daljine smo mogli uočiti jedan od sedamnaest samostana na Fruškoj Gori. Zasigurno jedan od najstarijih i najvećih - Privina glava. Legenda kaže da je ime vezano za pretučene glave graditelja koji su željeli pobjeći sa ovog mjesta, ali drugi izvor dolazi iz dokumenata 12. stoljeća u vezi sa despotom Jovanom Brankovićem koji je sagradio ovo mjesto molitve kako bi zadržao tzv. minhenski psaltir. Zgrade i cigleni zidovi koji okružuju glavnu crkvu, i ogromno zvono izgledaju impresivno tokom zalaska sunca. Spokoj mjesta vjere i kulturno nasljeđe srednjeg vijeka su razlog za sve nas da stanemo i da se prisjetimo.

Print
Please login or register to post comments.
Terms Of UsePrivacy StatementCopyright 2021 by SoftAGE DOO
Back To Top